Bećirović mandat započeo otvorenim pismom, HDZ ljut zbog “nelegitimnog” delegata

Denis Bećirović poručuje da nije politička kukavica koja bježi od odgovornosti obnašanja bilo koje funkcije u našoj državi. Kako ne bi pogazio datu riječ, odlučio je napustiti slabo plaćeni posao prosvjetnog radnika te se za cirka 5.000 KM mjesečno “boriti za interese države BiH”.

– Ostajem do kraja dosljedan i principijelan. I ne pitam za cijenu koju eventualno moram platiti zbog toga – poručio je Bećirović u emocijama nabijenom otvorenom pismu građanima BiH.

Koju bi cijenu Bećirović mogao platiti, nije poznato, ali se, s druge strane, zna iznos i ko će platiti cijenu njegove do kraja dosljedne i principijelne privrženosti budžetu, brižljivo njegovane više od dvije decenije. U naredne četiri godine ona će građane koštati najmanje 250.000 KM, koliko će biti uplaćeno na Bećirovićev račun.

Ništa lošije finansijski neće proći ni ostalih 14 delegata posredno izabranih u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali je, barem do sada, jedini Bećirović svoj kontinuitet konzumiranja budžetskog novca pokušao upakovati u patetični iskaz o samožrtvovanju zarad viših ciljeva. I taj je iskaz, prema do sada utvrđenim standardima njegovog političkog djelovanja, prvih 5.000 zarađenih “markica”. Red otvorenih pisama, red unaprijed na propast osuđenih rezolucija i gotov mandat.

Ako se u konkretnom slučaju nekome može odati priznanje za principijelnost, onda je to rukovodstvo SDP-a, koje je Bećirovićevim izborom u Dom naroda ispunilo jedan od uvjeta sa duge liste sličnih koje je postavio kako bi prihvatio kandidaturu za Predsjedništvo BiH.

Ostaje, kaže novi SDP-ov državni delegat, privržen principima te obećava da nikada neće govoriti jedno prije izbora, a drugo poslije izbora. Poslije izbora je propagirao politički stav o pogubnosti saradnje sa etnonacionalnim strankama. Prije izbora je tražio podršku od A-SDA i Bošnjačkog pokreta. Toliko o principijelnosti, mada bi mnogo o njoj mogli reći Bošnjaci u entitetu RS. Ne oni koji su glasali na prošlim Općim izborima već oni koji bi glasali, ali nisu bili u prilici zbog Zakona o prebivalištu koji je usvojen zahvaljujući Bećirovićevoj podršci.

Principijelnost nas vodi do drugog specifičnog slučaja vezanog za novi saziv Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

– Zlatko Miletić, od oca Jovana i majke Ajše, jedan je od onih koji su mijenjali nacionalnost kako bi zauzeli pozicije koje pripadaju Hrvatima. Miletić se prvi put izjasnio kao Hrvat da bi mogao biti izabran za direktora Federalne uprave policije, budući da je to mjesto pripadalo predstavniku Hrvata – piše jedno od HDZ-ovih internet glasila.

Ne ulazeći u istinitost tvrdnje o tome kada se Miletić “prvi put izjasnio kao Hrvat” i zbog čega je to uradio, zanimljivo je da HDZ i pripadajući mediji sličnom metodom utvrđivanja vjerodostojnosti etničke pripadnosti nikada nisu tretirali “najlegitimnijeg” među njima, predsjednika HDZ-a Dragana Čovića. Da jesu, vjerovatno bi ustanovili da se ovaj predratni Jugosloven, u zvaničnim dokumentima ovjekovječen ćiriličnim potpisom, “po prvi put izjasnio kao Hrvat devedeset i neke da bi mogao biti izabran na mjesto koje pripada predstavniku Hrvata”. Upravo će Čović praviti društvo Miletiću u Klubu Hrvata, skupa sa Barišom Čolakom, Marinom Pendeš i Lidijom Bradarom, čija članska kartica otklanja sve dileme o posjedovanju “etničkog legitimiteta”.

U Klubu Bošnjaka još su, pored spomenutog Bećirovića, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, čiji ulazak u Dom naroda je bio izvjestan i prije izbora, njegove stranačke kolege Asim Sarajlić i Amir Fazlić te šef SBB-a i “državnik” Fahrudin Radončić.

Klub Srba, od ranije je poznato, čine SNSD-ove uzdanice Dušanka Majkić, Nikola Špirić, Sredoje Nović i Lazar Prodanović te SDS-ov Mladen Bosić.

Novi saziv Doma naroda, sudeći prema imenima koja su izabrana, nagovještava neupitno povećano interesovanje za sjednice ovog doma u naredne četiri godine.

Izvor:
Faktor